Utrka za Veliku nagradu Austrije se u kalendar Formule 1 vratila 2014. godine nakon jedanaestogodišnje pauze na posljednjoj reinkarnaciji starog Österreichringa, na stazi koja danas nosi naziv Red Bull Ring i predstavlja domaću utrku ovogodišnje najuspješnije momčadi. Originalna staza Österreichring dužine oko 6 kilometara bila je sačinjena od niza brzih zavoja, uzbrdica i nizbrdica i imala je jako malo izletnih zona. Nakon što je američki vozač Mark Donohue tragično izgubio život u nesreći 1975. godine, došlo je znakovitih promjena na ovoj stazi, posebice u pogledu usporavanja najbržih dijelova. Bez obzira na učinjeno staza je ostala prilično brza, 1987. godine je Nelson Piquet na ovoj stazi odvezao kvalifikacijski krug s dotad zapanjujućom prosječnom brzinom od 255,7 km/h. Kad su na scenu stupili snažni turbo motori, ‘Ring’ je konačno proglašen nesigurnim za vožnju. Bio je to posljednji čavao u kovčegu starog Österreichringa, koji je svoje mjesto u kalendaru izgubio 1988. godine i nismo ga mogli gledati narednih deset godina.

Kad se 1997. godine Austrija vratila u kalendar, staza je nosila novo ime, prema mobilnom operateru koji je financirao njeno renoviranje i unapređenje. Staza se nalazila na starom mjestu, sada s nazivom A1 Ring, a novu izvedbu je dizajnirao Hermann Tilke, čiji je to bio prvi veliki zahvat na polju trkaćih staza. Staza se u kalendaru održala narednih sedam godina, u periodu od 1997. do 2003. godine. Ovaj period su kao najuspješniji obilježili Mika Hakkinen i Michael Schumacher, obojica s po dvije pobjede.

A1 Ring nije bio posebno profitabilan, a Formula 1 nije nimalo jeftina. Kad je na snagu nastupila zabrana reklamiranja duhanskih proizvoda u Europskoj Uniji, utrka je još jednom ispala iz igre. Od 2004. godine VN Austrije ponovo nije bila dio kalendara, a njen spasitelj je došao u obliku Dietricha Mateschitza, osnivača kompanije Red Bull, kad je kupio stazu i najavio velike promjene i poboljšanja. Radovi su krenuli odmah, no lokalne vlasti su se malo umiješale, pa su radovi ipak usporili. Narednih šest godina zavladala je tišina, dok Mateschitz konačno nije finalizirao svoje želje i svečano pokazao svoju novu stazu. Staza staza novog oblika i imena, sad nazvana Red Bull Ring, zvanično je otvorena 2011. godine, a tek za 2014. godinu osiguran je sedmogodišnji ugovor s Formulom 1. Prva utrka za VN Austrije novog doba održana je 2014. godine pred rasprodanim tribinama.

Austrija uživa veliku popularnost među obožavateljima Formule 1 i svake godine privuče oko 200.000 ljudi tijekom trkaćeg vikenda. Kad su se svi povukli, Red Bull Ring je spasio sezonu od koje su mnogi digli ruke, onu pandemijsku, po svemu neobičnu i posebnu. Sezona 2020. koja je počela tek u srpnju i po prvu put ikad počela je utrkom za VN Austrije. Utrka je održana ispred praznih tribina, a i druga utrka sezone, pod naziv utrka za VN Štajerske, održana je na istoj stazi. I godinu kasnije se karavana Formule 1 dva puta zaustavila u Austriji, kad je obje utrke pobijedio Max Verstappen, postavši prvi vozač koji je pobijedio na dvije uzastopne utrke u istoj zemlji, nakon Damona Hilla. Maxu je ovo pošlo za rukom tijekom jedne sezone, dok je Hill svoje dvije uzastopne australske utrke osvojio na zadnjoj utrci sezone 1995. i prvoj utrci sezone 1996. 2021. godine niti na jednom izdanju utrke u Austriji nisu bile dozvoljene pune tribine, da bi se tek 2022. popunile u punom kapacitetu. U ožujku 2023. godine objavljeno je kako je organizator utrke potpisao novi, četverogodišnji ugovor s Formulom 1 za organiziranjem utrke, što znači kako ćemo utrke za VN Austrije gledati najmanje do 2027. godine.

Tijekom tri perioda u kalendaru Formule 1, Austrija je obožavateljima donijela niz zanimljivih trenutaka. Prva utrka održana je 1970. godine, kad je Rolf Stommelen osvojio jedini podij svoje karijere. On je utrku započeo sa sedamnaestog mjesta, a završio ju na najnižoj stepenici pobjedničkog postolja. VN Austrije 1976. godine je posljednja utrka na kojoj se natjecala žena vozačica bolida Formule 1. Bila je to dvanaesta i posljednja utrka u karijeri Lelle Lombardi. Tijekom treninga 1987. godine dogodila se jedna od bizarnijih nesreća u povijesti Formule 1, Stefan Johansson je brzinom od oko 290 km/h udario u jelena na stazi, na sreću slomivši samo nekoliko rebara. Johannsen je hrabro nastupio u utrci unatoč ozljedama i osvojio odlično sedmo mjesto. Vittorio Brambilla je svoju jedinu pobjedu karijere ostvario na VN Austrije, 1975. godine, na kišom natopljenoj utrci koja je prekinula nakon samo 29 krugova. Najviše pobjeda na bilo kojoj od izvedbi staze u Spielbergu ima Max Verstappen, s tri pobjede na utrci pod nazivom VN Austrije i jednom na VN Štajerske.

(Photo by Christian Bruna – Pool/Getty Images)

Jedna od utrka u Austriji o kojoj se mnogo pričalo, a koja se i danas često spominje, je ona iz 2002. godine, poznata po neslavnom potezu momčadi Ferrari i ne tako velikoj pobjedi Michaela Schumachera. Ferrari je tad bio u odličnoj formi, slavili su na četiri od prvih pet utrka i vjerojatno je ovakav ishod utrke bio nepotreban, no utrku je ipak obilježilo Barrichellovo propuštanje Schumachera u posljednjim metrima utrke.

Barrichello se za utrku kvalificirao na najbolju startnu poziciju, što je bio njegov drugi pole position te godine. Društvo u prvom startnom redu pravio mu je brat momčadskog kolege, Ralf Schumacher u bolidu momčadi Williams BMW. Michaelove kvalifikacije nisu bile impresivne kao prethodnih tjedana, pa se smjestio na „tek“ treće mjesto s nešto više od pola sekunde zaostatka za Rubensom. Michael je brata obišao na samom startu utrke, no momčadski kolega se nije dao. Očekivalo se kako će Barrichello pobijediti, nije postojalo mnogo razloga za bilo kakve momčadske odredbe, Ferrari je bio daleko moćniji od ostalih momčadi na gridu. U konačnici, od 17 utrka sezone, vozači Ferrarija pobijedit će 15 puta, a Michael će naslov osvojiti s gotovo dvostruko više bodova od momčadskog kolege.

Barrichello je na VN Austrije vodio 69 od 71 kruga, no na samom kraju stigla je naredba s vrha da se propusti Schumachera za još jednu Nijemčevu pobjedu. Vozači Ferrarija su gotovo rame uz rame prošli kroz cilj, Michael nekoliko metara ispred momčadskog kolege. Ferrari je za ovaj pothvat kažnjen s milijun američkih dolara kazne, a Schumacher je situaciju pokušao popraviti prepuštajući Rubensu najvišu stepenicu pobjedničkog postolja dok je svirala njemačka himna. Situacija uopće nije bila bolja, publika je bila vidno nezadovoljna, a niti jedan od vozača nije imao lijepe riječi o utrci koja je bila iza njih.

Tijekom povijesti, šesnaest vozača iz Austrije se natjecalo u Formuli 1. Dvojica su osvajala naslove svjetskog prvaka, a trojica poginula utrkujući se u ovom sportu. Niki Lauda je najuspješniji Austrijanac za upravljačem bolida Formule 1. Lauda je osvojio naslov svjetskog prvaka 1975. i 1977. godine za Ferrari i 1984. godine za McLaren, sa samo pola boda prednosti u odnosu na momčadskog kolegu Alaina Prosta. Jochen Rindt je uz Laudu jedini Austrijanac s naslovom svjetskog prvaka, no Rindt je svoj naslov osvojio posthumno. Rindt je svoj život tragično izgubio u nesreći tijekom treninga za VN Italije 1970. godine. Osim Laude i Rindta, Gerhard Berger je jedini Austrijanac koji je pobjeđivao u Formuli 1. Berger je pobijedio 10 puta u 210 nastupa.

Berger je Austrijanac koji je najviše puta nastupio u Formuli 1. Deset puta je u Formuli 1 nastupio i Helmut Marko, no nije uspio osvojiti niti jedan bod. Svoje uspjehe u Formuli 1 su Berger i Marko ostvarili nakon vozačke karijere, s Austrijskom momčadi Red Bull Racing. Drugi tragično nastradali Austrijanac je Roland Ratzenberger, koji je poginuo tijekom tužnog vikenda u Imoli 1994. godine. Helmuth Koinigg je vozio svoju tek drugu utrku karijere kad je stradao u nesreći na utrci za VN Sjedinjenih Američkih Država 1974. godine. Posljednji Austrijanac na gridu bio je Christian Klien, koji se natjecao na momčad HRT i Jaguar. Klien je posljednji put nastupio na VN Abu Dhabija 2010. godine, nakon čega nismo imali austrijskih vozača za upravljačem bolida Formule 1.

“Postoje i tehnički zahtjevnije staze od A1 Ringa, no, sve u svemu, ova staza predstavlja svojevrstan izazov, i za bolid i za momčad. Ova staza se ne smije podcijeniti”, svojevremeno je izjavio Ralf Schumacher.

Objava Formula 1 u Austriji: Staza Crvenih bikova pojavila se prvi puta na GP1.hr | Najbrži hrvatski F1 portal.

Preuzeto s portala GP1 – https://www.gp1.hr/
Author: Mia Lesic