Utrka za Veliku nagradu Japana održana je više od 40 puta, no nisu sve te utrke bile dio Svjetskog prvenstva Formule 1. Prva utrka, doduše neprvenstvena, na stazi Suzuka održana je 1963. godine, kratko nakon njene izgradnje od strane Honde, a drugi domaćin VN Japana, staza Fuji, koja je bila domaćin prve prvenstvene utrke 1976. godine je u vlasništvu Toyote. Prve dvije VN Japana u okviru Svjetskog prvenstva održane su na stazi Fuji Speedway nakon čega je uslijedila pauza do 1987. godine. Od 1987. godine, otkad je Suzuka uvrštena u kalendar, dva puta po dva puta VN Japana nije održana na stazi Suzuka, a dva puta nije održana nikako. 2007. i 2008. godine domaćin utrke za VN Japana bila je staza Fuji, a 2020. i 2021. je otkazana zbog restrikcija uslijed pandemije korona virusa.
Rekordnih 13 naslova svjetskog prvaka odlučeno je u Japanu, uglavnom zbog toga što je ova utrka tradicionalno imala termin u završnici prvenstva. VN Japana je često vožena u teškim uvjetima praćenim lošim vremenom, odlučivala je prvenstva, donijela suze, tragedije, ali i sreću, a o njoj su se snimali i filmovi. Širom svijeta poznata je priča o utrci za VN Japana 1976. godine koju je zbog loših vremenskih uvjeta Niki Lauda odbio voziti, pa je titula otišla u ruke njegovog rivala Jamesa Hunta, o čemu detaljno govori film Rush. Formula 1 se još jednom vratila na stazu Fuji 1977. godine, kad su zbog dijelova koji su odletjeli s bolida poginuli fotograf i sudac uz stazu. Zbog sigurnosnih problema Fuji je ispala iz igre, a s njom i VN Japana, do 1987. godine kad je Suzuka stupila na scenu.
Suzuka je prvenstveno trebala biti dio kalendara za sezonu 1985., no kako staza nije ispunjavala standarde Formule 1, ipak se moralo sačekati još dvije godine. Nakon prve utrke na ovoj stazi, staza je postala omiljena i među vozačima i obožavateljima Formule 1.
VN Japana je brzo postala omiljen i neizostavan dio tradicije Formule 1. Po rasporedu je bila na samom kraju sezone, pa se tako pet uzastopnih prvenstava između 1987. i 1991. godine odlučilo na ovoj stazi. Među ovim uzbudljivim utrkama je i kontroverzna bitka Ayrtona Senne i Alaina Prosta 1989. godine. Svoje naslove na ovoj stazi osigurali su si i Damon Hill, Mika Hakkinen i Michael Schumacher.
Popularnost ove staze kroz godine je samo rasla, a vrhunac je doživjela 2006. godine kad je tijekom trkaćeg vikenda privukla oko 361.000 gledatelja. Honda je tad preuzela vlasništvo nad momčadi koja je nekad nosila naziv BAR, a na stazi je bila i japanska momčad Super Aguri s domaćim vozačima Takumom Satom i Sakonom Yamamotom.
Unatoč ogromnoj popularnosti, za 2007. i 2008. godinu VN Japana se preselila na stazu Fuji koja je doživjela velike promjene od strane Hermanna Tilkea prije njenog povratka u kalendar. Užasna kiša pogodila je stazu 2007. godine kad je pobijedio Lewis Hamilton. Godinu kasnije, u nešto boljim uvjetima pobijedio je Fernando Alonso. Bila je to posljednja pobjeda za momčad Renault i posljednja utrka na ovoj stazi. Iako je bilo planirano da se Suzuka i Fuji smjenjuju kao domaćini utrke za VN Japana, Suzuka je preuzela primat i najmanje do 2024. godine gledat ćemo utrke bolida Formule 1 na ovoj stazi.
Posljednja velika nesreća Formule 1 dogodila se upravo na ovoj stazi. Uslijed jake kiše VN Japana 2014. godine je prekinuta nakon nesreće Julesa Bianchija, vozača momčadi Marussia. Bianchi je u zavoju Dunlop izgubio kontrolu nad svojim bodilom i sudario se s dizalicom koja je spremala bolid od ranije nesreće. Bianchi je pretrpio ozbiljne ozljede glave i preminuo je devet mjeseci kasnije u bolnici u Nici.
He won’t be forgotten.
Pierre Gasly pays his respects to Jules Bianchi as F1 returns to Suzuka pic.twitter.com/urgwMgV8Fa
— Sky Sports F1 (@SkySportsF1) October 4, 2018
Najuspješniji vozač na stazi Suzuka je Michael Schumacher, koji je na ovoj stazi pobjeđivao šest puta u periodu od 995. do 2004. godine. Prati ga Lewis Hamilton, koji je svoju rekordnu petu pobjedu u Japanu ostvario 2019. godine. Hamilton je pobijedio četiri puta na stazi Suzuka i jednom na stazi Fuji. Od momčadi najuspješniji su Ferrari i McLaren, svaka s po sedam pobjeda u Japanu.
Utrka koje ćemo se danas prisjetiti kao utrka nije bila previše uzbudljiva, no svakako ima posebno mjesto u srcu svakog navijača momčadi Ferrari i Michaela Schumachera. U Japan je 2000. godine Schumacher došao sa šansom da postane prvi Ferrarijev prvak nakon 21 godine, a njegov glavni protivnik Mika Hakkinen u bolidu momčadi McLaren jurio je svoju treću uzastopnu titulu. Michael je u Japan stigao s osam bodova prednosti, a kako je VN Japana bila predzadnja utrka sezone, svaki plasman ispred Hakkinena mogao je riješiti sve dileme. Od Michaelovog dolaska u Ferrari 1996. godine i vozač i momčad su četiri sezone je flertovali s naslovom, ali im je svaki put izmicao iz ruku. Bila je to peta sreća za Ferrari i Michaela Schumachera…
Two F1 greats = one rivalry for the ages
Fans will have their own favourite @F1MikaHakkinen v Michael Schumacher moments
But the show they put on in qualifying in Japan in 2000 was incredible
NINE THOUSANDTHS #JapaneseGP #F1 pic.twitter.com/eW2sJse8aO
— Formula 1 (@F1) October 5, 2018
Hakkinenu je trebala pobjeda u Suzuki kako bi borbu odveo do zadnje utrke na stazi Sepang u Maleziji, a u Ferrariju su svi željeli završiti posao prije kraja. Ferrariju nije trebalo još jedno napeto finale u kojem gube naslov svjetskog prvaka.
Cijela sezona bila je napeta, a razlike između Michaelovog F1-2000 Ferrarija i Mikinog MP4-15 McLarena su bile minimalne. Subotnje kvalifikacije su pokazale upravo to, Schumacher se za najbolju startnu poziciju kvalificirao sa samo 9 tisućinki ispred Hakkinena. Društvo u drugom startnom redu pravili su im momčadske kolege, David Coulthard u McLarenu iza Michaelovih i Rubens Barrichello u Ferrariju iza Mikinih leđa.
Hakkinen je utrku započeo bolje od Schumachera i već u prvom zavoju je preuzeo vodstvo. Obračun dva velika šampiona je počeo gašenjem crvenih svjetala za stazi Suzuka, a ostatak vozača ih jednostavno nije mogao pratiti. Hakkinen je vozio prilično agresivno, ali se nikako nije mogao odvojiti od Michaela koji ga je pratio u stopu i vrebao svoju priliku. Prilika se ipak ukazala u vidu taktičara u ekipi Ferrarija koji će bolje odigrati igru zaustavljanja u boks i preuzimanja prednosti. Nekoliko kapi kiše je pomoglo Schumacheru da zadrži priključak s Hakkinenom, i nakon drugog ulaska u boks Michael Schumacher je bio u vodstvu.
Mika se nije predao do samog prolaska kroz cilj, ali sve ono što će uslijediti su scene za povijest i ostvarenje sna svakog vozača Formule 1, osvajanje naslova svjetskog prvaka u crvenom bolidu momčadi iz Maranella. Schumacher je s nešto manje od dvije sekunde prednosti pobijedio ispred Mike Hakkinena, a na trećem mjestu našao se David Coulthard s više od cijele minute zaostatka. Titula se vratila kući, odakle je izbivala od 1979. godine i naslova Jodyja Schecktera.
#OnThisDay in 2000, Michael Schumacher ended Ferrari’s 21-year drivers’ championship drought by sealing his 3rd title with a win at Suzuka, Japan
Schumi beat rival Mika Hakkinen by just 1.8s, declaring it “the race of his life” in later years #F1 #Autosport #JapaneseGP pic.twitter.com/8hHvuUW6Ge
— Autosport (@autosport) October 8, 2022
Formula 1 je u Japan došla polovinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, otprilike u isto vrijeme kao što je i prvi Japanac nastupio u bolidu Formule 1. Hiroshi Fushida bio je prvi Japanac na stazi Formule 1, a kvalificirao se za VN Nizozemske 1975. godine, no zbog kvara na motoru ipak nije uspio nastupiti u utrci. Masehiro Hasemi prvi je startao u utrci Formule 1, upravo na prvoj utrci za VN Japana 1976. godine. Iz Japana kroz povijest je Formulu 1 vozio 21 vozač, nastupili su na ukupno 471 utrci i skupa osvojili 172 boda.
Satoru Nakajima bio je prvi vozač iz Japana s punim radnim vremenom, a vozio je u momčadi Lotus 1987. godine kao momčadski kolega Ayrtona Senne. Karijera mu je trajala pet sezona. Njegov sin, Kazuki Nakakajima će nastupom na VN Brazila 2007. godine postati prvi Japanac iz iste obitelji s nastupom na utrci Formule 1. Prvi Japanac koji se popeo na pobjedničko postolje bio je Aguri Suzuki, osvojivši treće mjesto na utrci za VN Japana 1990. godine. Na pobjedničko postolje za Japan penjali su se još Takuma Sato i Kamui Kobayashi, obojica po jednom što ukupno čini tri pobjednička postolja u statistici za vozače iz Japana. Pobjede još uvijek nisu upisali. Ove sezone na gridu imamo Yukija Tsunodu, koji se za momčad AlphaTauri natječe od 2021. godine.
“Suzuka je posebna staza na kojoj su održane sjajne utrke i za koju me vežu posebne uspomene. Uvijek uživam u izazovu koji ona donosi, od tehničkih zahtjeva za postavku bolida do zahtjevne konfiguracije staze,” svojevremeno je izjavio Michael Schumacher.
Objava Formula 1 u Japanu: Veličanstvena Suzuka pojavila se prvi puta na GP1.hr | Najbrži hrvatski F1 portal.
Preuzeto s portala GP1 – https://www.gp1.hr/
Author: Mia Lesic