Tri seta testiranja novih bolida Formule 1 su iza nas. Podsjetimo, radilo se o “privatnom” testiranju u Barceloni, te javnom u Bahreinu prethodna dva tjedna. Dobitnici i gubitnici se mogu donekle isčitati na temelju nekog dojma, ali glavni odgovori stižu, ne možda čak ni nakon VN Australije, nego nakon nekoliko utrka.
Kratkim analizama pregledat ćemo najbitnije detalje na novim bolidima jer baveći se sa svakim detaljom bilo bi to materijala za cijeli novi portal.
Mercedes-AMG F1 W17
Bolid W17 obilježio je ovogodišnje predsezonsko testiranje zbog navodnog trika s dopuštenim kompresijskim omjerom koji prema pravilima mora biti 16:1, a strka je nastala nakon glasina kako Mercedesov motor postiže veću kompresiju te je istovremeno i legalan pri zadanom mjerenju za homologaciju.
Početne pretpostavke odnosile su se na samo širenje materijala cilindara i povezanih komponenata, a nakon toga su se pojavile konkretne vijesti oko dodatne komore negdje u vrhu cilindra. Motor je za sada legalan, te su u momčadi (tj. svim momčadima s Mercedesovim pogonom) mirni do sredine sezone prije novog, bilo mjerenja, bilo promjene pravila vezanih uz ovu temu.
Vrijedi spomenuti i drugačiji pristup dizajnu prednjeg krila u odnosu na većinu konkurenata. Na W17 se pomiče samo završni element prednjeg krila, dok je element ispred njega fiksan. To je neuobičajeno jer većina timova koristi dva pomična elementa (više površine za aktivnu aerodinamiku).
Dobitak bi jednostavno trebao biti manja kompleksnost s aktivnom površinom te stabilniji protok zraka s manjom turbulencijom kada se krilo aktivira/otvara. Tu je također i posebna montaža nosača samog krila. Umjesto da je krilo pričvršćeno na glavnu (najnižu) plohu, kao kod većine timova, Mercedes je nosače učvrstio na pomoćnu ploču krila.
McLaren MCL40
Svjetski prvaci nisu na testiranja donijeli nikakvu veliku inovaciju ili pokazali neku posebnost vezanu uz nove aero elemente. No, samo testiranje je odrađeno stabilno s vremenima krugova pri vrhu ljestvice vremena.
U usporedbi s ujedno i glavnim konkurentom za osvajanje prvenstva (Mercedesom W17), koncept MCL40 je puno agresivniji te filozofija jasno pokazuje kako se želi generirati što više stabilnog downforcea prema gornjim dijelovima podnice, a ne se primarno oslanjati samo na krila.
Rizičniji je to pristup od Mercedesovog, ali sukladno tome možda i više smjerova za daljnji razvoj tijekom sezone. Negativne strane mogle bi se osjetiti na pojedinim stazama, tj. moguće su velike oscilacije od staze do staze (zavisno o konfiguraciji), sve dok se postavke bolida ne prilagode.
Iz momčadi (doduše kao i iz drugih momčadi) poručuju kako su tempom trenutno korak iza vodećih (Mercedes i Ferrari prema Andrei Stelli). Točka rasprave oko ovogodišnjih bolida je i sama težina bolida, a momčad iz Wokinga je prema riječima vodećih ljudi nažalost s one druge, “teže” strane. Nije poznato koliko je bolid teži od konkurencije.
No, momčad se mora fokusirati na dijetu svojeg bolida, a nepisano pravilo nalaže da je svakih 10 kg manje vrijedno po 3 desetinke sekunde bolje vrijeme kruga. Šef dizajna Rob Marshall kaže kako se ne treba baš previše zamarati s kilažom bolida, već je važnije da se krene s dobrom bazom za razvoj bolida.
Alpine A526
Nažalost, ostali smo bez jednog slavnog proizvođača pogonskih jedinica Formule 1. U Renualtu su odlučili (za sada) prekinuti razvoj motora i popratnih pogona, te je momčad Alpine postala klijentska momčad Mercedesa. U Renaultu su se doduše mučili još od 2014. i primjene novih hibridnih pogona te se pogonska jedinica uvijek vukla s deficitom snage u odnosu na konkurenciju.
Bolid A526, pod nadzorom Davida Sancheza, ne slijedi baš prevladavajuće dizajnerske trendove i sadrži niz zanimljivih rješenja. Konfiguracija prednjeg ovjesa je tipa pullrod – koncept koji su napustile druge momčadi (McLaren, Red Bull i Ferrari od vodećih), a koje su se vratile konvencionalnijem sustavu (pushrodu).
Momčad je testirala sustav za aktiviranje pomičnog stražnjeg krila na pametan način koji se razlikuje od ostatka konkurencije: aktuator spušta stražnji rub pomičnog dijela, umjesto da podiže prednji. Završne bočne ploče stražnjeg krila su na vrhu su blago zakrivljene prema van kako bi povećale protok zraka kroz stražnje krilo.
Na deflektoru zraka smještenom iza prednjeg kotača pojavio se i drugi potporni nosač – koji nije bio prisutan prvog dana testiranja. No, usmjerivači protoka zraka ispod prednjeg krila su zadržani, podsjećajući na koncepte iz ne tako daleke prošlosti koje su pravila ranije zabranjivala.
Team Enstone sada se može više koncentrirati na samu šasiju, koji ni inače nije bila toliko loša, te izgovora oko slabijeg pogona više ne bi smjelo biti. Momčad bi trebala biti pri vrhu sredine poretka momčadi u tijesnim borbama s Haasom i Williamsom.
Williams FW48
Nakon nepojavljivanja na privatnom testu u Barceloni, odmah se počela spominjati teška 2019. godina za ovu momčad. No, bolid momčadi iz Grovea se prvo pojavio u Silverstoneu, a uskoro i u Bahreinu, ali kao i susjedi iz Wokinga, imaju problema s težinom bolida. Kombinacija neuspjelih crash-testova te kašnjenja u proizvodnji i sastavljanju dijelova poremetila je planove šefa momčadi – Jamesa Vowlesa.
Stražnji ovjes koristi pushrod konfiguraciju, kao i većina ostalih bolida. Bolid ima relativno širok nos koji je spojen s glavnim elementom prednjeg krila pomoću dva nosača koji blago strše prema van. To znači da samo Mercedes i Aston Martin koriste alternativno rješenje u kojem je krilo povezano s nosom preko središnjeg elementa što predstavlja manje rizičan pristup razvoju.
Usis zraka iznad vozača, prateći opći trend, relativno je velik, iako ne toliko ekstreman kao, primjerice na bolidu Racing Bullsa. Takav airbox obično znači da je potrebno zahtjevno hlađenje pored agresivnog pakiranja elemenata ispod glavnog poklopca motora.
Sve navedene momčadi čekaju još homologaciju Petronasovog goriva, što bi trebalo biti odrađeno do prve utrke u Melbourneu. Ako homologacija kasni, momčadi mogu koristiti privremeno gorivo. To bi moglo značiti manje snage, lošiju potrošnju energije i narano slabije performanse pošto motor nije optimiziran za privremeno gorivo.
Objava Tehnička analiza bolida 2026. – Mercedesova obitelj pojavila se prvi puta na GP1.hr | Najbrži hrvatski F1 portal.
Preuzeto s portala GP1 – https://www.gp1.hr/
Author: Igor Vukajlovic
